Arhiva za kategoriju ‘Beton’

Na zahtev velikog broja čitalaca bloga, programi Spravljanje Betona i Spravljanje Maltera, koji se koriste za odredjivanje sastava betona odnosno maltera su od danas do 31. decembra 2015. godine na sniženju. Cena za svaki program pojedinačno je inače 999 dinara, a ako sada kupite dobićete oba za SAMO 499 DIN.  To je ukupna ušteda od skoro 1500 din. Iskoristite sniženje i kupite programe odmah. Ako imate neko dodatno pitanje kontaktirajte me.

Sniženje na programe za Beton i Malter

Za način uplate posetite: Kupovina programa

Ako želite da saznate više o ovim programima posetite: Program za BetonProgram za Malter

Asfalt

Posted: 27 avgusta, 2015 in Beton
Oznake:, , , , ,

Asfalt (od engleske reči asphalt što znači bitumen)  je specijalna vrsta betona koja se koristi za asfaltiranje. Umesto cementa kao kod klasičnog betona, kao vezivo u asfalt betonu se koristi bitumen koji se dobija preradom nafte. Treba napomenuti da se bitumen često u govoru meša sa katranom iako su ovo dva potpuno različita materijala. Katran se dobija preradom uglja i njegova primena je zabranjena, obzirom da je kancerogen. Umesto agregata koji ima oble ivice (šljunak) za proizvodnju asfalta se koristi agregat sa oštrim ivicama koji se još naziva tucanik (drobljeni kamen). Najčešća primena ovakvog betona je za asfaltiranje ulica i puteva.

Asfalt beton

Slika 1 – Asfalt betonski kolovoz

Šta je razlika izmedju klasičnog cement betona i asfalt betona? Pa postoji više razlika. Gradjevinski elemenat napravljen od cement betona predstavlja krutu tj. neelastičnu konstrukciju. Sa druge strane asfalt beton se koristi za pravljenje fleksibilnih (elastičnih) konstrukcija. Namene su im potpuno različite, mada postoje oblasti gde im se upotreba može preklopiti. Cement beton se najviše koristi u zgradarstvu prilikom pravljenja stubova, greda, ploča i zidova. Asfalt beton se koristi za izradu avionskih pista, puteva, trotoara, parkinga, platoa, podova u halama i raznih staza. Za većinu stvari za koje se koristi asfalt se može upotrebiti i klasičan beton ali se to ne preporučuje, osim u slučaju manjih staza i trotoara. Dodatna razlika je što u klasičan beton ide čelična armatura, a u asfalt ne.

U odnosu na krute konstrukcije, fleksibilne konstrukcije imaju nekoliko prednosti. To su udobnost vožnje preko njih jer su elastičnije, zatim brzina izgradnje i jednostavnije održavanje. Iako se cement beton može upotrebiti za izradu puteva to se više ne radi. Pre nego što je asfalt postao prvi izbor, cement beton se koristio za izradu puteva ali se to nije pokazalo kao dobro rešenje. U Srbiji, pa i u Svetu još uvek postoji manji broj ovakvih puteva koji su izuzetno neudobni za vožnju. Izrada kolovozne konstrukcije od klasičnog betona zahteva izradu dilatacija na svakih nekoliko metara kako bi se izbeglo pucanje betona, ali ovi razmaci ujedno čine vožnju neudobnom.

Betonski put

Slika 2 – Cement betonski kolovoz

Prednost cement betonskog kolovoza je što njegova podloga ne mora biti dobra, jer ovakva konstrukcija prenosi opterećenje na veći deo posteljice što smanjuje potrebu za izradom dobrog temelja. Fleksibilne kolovozne konstrukcije od asfalta moraju imati pravilno dimenzionisanu i ugradjenu temeljnu konstrukciju. Temelje asfaltnog puta obično čine slojevi od peska i tucanika dovoljnih debljina. Svi slojevi se moraju sabiti valjcima do dovoljne zbijenosti kako bi se osigurao kvalitet. Pre izgradnje svakog sledećeg sloja potrebno je sa odredjenim uredjajem ispitati zbijenost i uporediti je sa zahtevanom zbijenošću. Potreba za dobrom temeljnom konstrukcijom poskupljuje izradu asfalt betonskih kolovoza ali je dugoročno ovo ipak opravdana investicija zbog mnogo drugih prednosti. Asfaltiranje ulica i puteva moraju obavljati stručna lica pod nadzorom stručnjaka.

Dinamička ploča zbijenost tla

Slika 3 – Uredjaj za ispitivanje zbijenosti

Cement beton se spravlja od cementa, šljunka i vode u odredjenom odnosu kako bi se dobio beton zahtevanih karakterstika. Za tačan sastav beton pogledajte moj program za odredjivanje sastava betona. Sa druge strane asfalt beton se spravlja od mineralnog agregata i bitumena. Mineralni agregat čine kameno brašno (tzv. filer), pesak (0.09 – 2.0mm) i kamena sitnež uglastih ivica (2 – 32mm). Mešavina se tako projektuje da sadrži najgušće složen kameni skelet, tj. mora da sadrži odredjeni procenat svake veličine zrna agregata kako bi se dobila dobro upakovana kamena maševina. Udeo bitumena u mešavini je 3 – 10%, a mineralnog agregata 90 – 97%. U toku mešanja bitumen mora da bude u tečnom stanju a to se postiže zagrevanjem na temperaturi od 120 do 200°C stepeni. Ceo proces spravljanja se odvija u tzv. asfaltnoj bazi.

Asfaltna baza

Slika 4 – Asfaltna baza

Asfalt beton se proizvodi u asfaltnoj bazi, a posle proizvodnje se transportuje na mesto ugradnje gde se razastire obično sa finišerima pa potom zbija valjcima. Asfaltiranje je zahtevan posao gde svaki deo procesa mora biti uradjen u skladu sa odredjenim pravilima, ili će krajnji rezultat biti nepovoljan. Dodatna prednost asfaltnog betona je činjenica da ga je moguće skoro 100% reciklirati, tj. ponovo upotrebiti.

Štampani beton

Posted: 21 marta, 2015 in Beton
Oznake:, ,

Ako želite da napravite trotoar, parking, pod ili neki plato, a ne želite da on izgleda sivo i beživotno, onda je za vas pravo rešenje štampani beton. Ovaj beton se izrađuje tako da po boji i teksturi liči na neki drugi, obično prirodni materijal. Štampani beton može da liči na opeku, kamen, pločice, drvo i razne druge materijale. Prednost mu se ogleda u lepom izgledu, trajnosti, brzini izrade i manjoj ceni koštanja. Drugi naziv za njega je dekorativni beton.

Štampani beton

Sl. 1 Štampani beton

Ako pogledamo u prošlost, štampani beton je počeo da se koristi početkom 50-tih godina prošlog veka, da bi veliku popularnost stekao sedamdesetih. Od tada je ova industrija u konstantnom rastu i stalnom napretku. U početku je ponuda bila ograničena na nekoliko tekstura i boja, da bi danas postojao veliki izbor. Jedan od pionira u polju štampanja bio je Bred Bovman koji je osmislio proces izrade, a pored toga, on je takodje napravio i patentirao odgovarajuće alate, koje je dalje koristio kao izvodjač širom Amerike.

Brad Bowman

Sl. 2 Bred Bowman

Kako se izradjuje?

Proces izrade štampanog betona se sastoji od nekoliko koraka. Prvo se dodaje osnovna boja u vidu praha, koja se bira tako da liči na boju prirodnog materijala čiji izgled želimo da reprodukujemo. Ova boja se može dodati u celu masu betona ili se posle izlivanja betona može ofarbati samo površinski sloj. Pored osnovne boje koristi se i sekundarna boja, koja služi za repordukciju teksture i može biti u prahu ili tečna.

Tekstura se na betonu pravi kratko posle izlivanja betona, i to pomoću specijalnih alata. Moderni alati se prave od poliuretana, dok su stariji alati bili pravljeni od metala. Ove forme se utiskuju u beton a potom se izvlače, i na taj način se na površini betona formira odredjenja tekstura. Na slici br. 3 možemo da vidimo neke moguće forme i izgled teksture.

Štampani beton - razne forme

Sl. 3 Štampani beton – razne forme

A na slici br. 4 je prikazan postupak utiskivanja formi.

Štampani beton - Utiskivanja forme

Sl. 4 Utiskivanja forme

Ako se beton izradjuje na mestu gde se tokom godine očekuju ciklusi smrzavanja-odmrzavanja, onda je važno da se smeša betona projektuje sa odredjenim aditivima, kako bi beton bio otporan na mraz. Beton bez aditiva može da ispuca usled ovih naprezanja ili da počne da se ljušti, a to bi u znatnoj meri narušilo izgled površine betona i teksturu.

Posle izrade štampanog betona preporučljivo je isti premazati zaštitnim premazom, kako bi se površina betona zaštitila od prašine, hemikalija, masnoće i ostalih supstanci. Zaštitni premaz takodje može da zaštiti boju betona od izbledjivanja usled UV zračenja. Zaštićeni beton će duže vremena ostati prijatan za oko a lakše ga je i očistiti. Premaz je potrebno nanositi svakih nekoliko godina, a sve u zavisnosti od specifikacije proizvodjača.

Štampani beton se čisti koristeći perače pod pritiskom. Da bi se efektivno očistila površina betona potrebno je da se koristi pritisak od oko 200 bara. Masne mrlje od ulja ili nafte, kao i tragove guma nije uvek moguće ukloniti sa čistom vodom. Za ovakvu nečistoću potrebno je u peračima upotrebiti i hemikalije koje pospešuju uklanjanje upornih mrlja.

Uradi sam!?

Ostaje pitanje da li je bolje štampani beton uraditi sam ili pozvati profesionalca da to uradi za vas. Izvodjenje nekih radova po kući ili oko kuće je moguće uraditi sam, ali se za štampani beton to ne preporučuje. Da bi sve ispalo kako treba potrebno je uraditi više operacija i to u odredjenom vremenu i po odredjenim pravilima. I za sve to imate samo jednu šansu! Nema mesta za popravku. Takodje, potrebno je kupiti i alate za izradu teksture a to može biti skupo ako ćete ih iskoristiti samo jednom. Pronadjite izvodjača koji se bavi izradom štampanog betona i porazgovarajte sa njim. Ovo je nešto što se pravi jednom u 20 ili 30 godina i zato ne želite da napravite neku grešku.

Beton predstavlja savršeno platno za izradu prelepih tekstura. Cena štampanog betona je manja od cene materijala koji želimo da reprodukujemo. Zbog ovoga i ostalih prednosti štampani beton će se koristiti sve više i više.

Bliži se leto, a ono donosi visoke temperature. Kvalitet betona u mnogome zavisi od vode koja je potrebna za hidrataciju cementa, a pošto voda na visokim temperaturama isparava, onda je potrebno primeniti posebne mere pri betoniranju. Hidratacija cementa je hemijski proces u kojem, cement reaguje sa vodom i zajedno sa agregatom tvori veštački kamen, koji se naziva beton. Tokom ovog procesa oslobađa se toplotna energija, koja zajedno sa visokom spoljašnjom temperaturom deluje negativno na količinu vode.

Loše dejstvo, osim visoke temperature, imaju vetar i niska vlažnost vazduha. Najnepovoljnije je dejstvo visoke temperature i niske vlažnosti, jer to stvara idealne uslove za brzo isparavanje vode. Na slici 1 vidimo betonski trotoar koji nije pravilno urađen, te je voda iz površinskog sloja isparila i ostavila loš cementni kamen koji je vremenom ispucao i razišao se. Na slici 2 je prikazan dobro urađen trotoar.

Loše urađen trotoar

Slika 1

Dobro urađen trotoar

Slika 2

Istraživanjima je dokazano da je optimalna temperatura za beton između 14 i 20°C. Na višim temperaturama dolazi do ubrzanog pada konzistencije tj. obradljivost sveže betonske mase je slabija, te može da dođe do lošijeg sabijanja prilikom ugradnje a to dovodi do slabije čvrstoće betona. Takođe, dolazi i do bržeg vezivanja i očvršćavanja betona. Sve ovo se događa zbog bržeg isparavanja vode. Gubitak vode prekida hemijski proces hidratacije cementa i dovodi do formiranja prslina, koje su štetne prilikom eksploatacije betonskog elementa.

Betoniranje na temparaturama višim od 30°C zahteva posebne mere. Da bi beton mogao normalno vezati i očvrsnuti potrebno je sprečiti gubitak vode (najmanje prvih 7, a optimalno 10 dana) primenom jedne ili više metoda:

  • polivanje vodom betonskog elementa
  • pokrivanje betonskog elementa raznim pokrivačima (folije, juta, filc, penasta guma)
  • polivanje hemijskim sredstvima koja stvaraju vodonepropusni film na površini elementa

Negovanje vodom je potrebno početi odmah po stvrdnjavanju svežeg betona. Pre početka betoniranja treba dobro nakvasiti oplatu i podlogu, kako ove ne bi povukle vodu iz svežeg betona. Kako bi se što više smanjila temperatura u samom betonu, prilikom spravljanja betona treba koristiti ohlađenu vodu. Takođe je poželjno koristiti minimalne propisane količine cementa, jer što se upotrebljava više cementa to je i toplota koja se oslobađa prilikom hidratacije cementa veća.

Prilikom spravljanja betona mogu se koristiti određeni aditivi – usporivači (retarderi) i plastifikatori. Prvi odlažu vreme vezivanja, a drugi smanjuju potrebnu količinu vode uz obezbeđenje plastičnosti betonske mešavine. Obično dolaze kombinovani u jednom dodatku za beton. Ako je temperatura u toku dana previsoka, onda treba pomeriti radove u kasne poslepodnevne časove ili betonirati noću. Sveži beton treba ugraditi i izvibrirati u najkraćem mogućem roku. Beton nije jeftin materijal i zato ga je potrebno pravilno spraviti, ugraditi i negovati, kako se radovi zbog lošeg krajnjeg rezultata ne bi morali ponavljati.

Težina betona

Posted: 10 februara, 2014 in Beton
Oznake:,

Kada se kaže težina betona, obično se misli na težinu jednog kubnog metra betona. Drugi (i pravilniji) naziv je zapreminska masa betona ili gustina betona. Pošto agregat u betonu učestvuje i do 80% jasno je da težina betona u prvom redu zavisi od vrste upotrebljenog agregata. Zbog toga se betoni obično razvrstavaju po vrsti agregata u sledeće tri grupe:

Grupa Zapreminska masa Vrsta agregata
Laki beton manja od 1800 kg/m³ ekspandirana glina, perlit, leteći pepeo
Klasični beton između 2200 i 2500 kg/m³ prirodni šljunak, drobljeni kamen
Teški beton veća od 2500 kg/m³ barit, gvozdene rude, gvozdene kuglice

Laki betoni se obično koriste za izradu prefabrikovanih blokova i ploča, a koriste se i za izradu izravnavajućih slojeva, slojeva za postizanje padova, za izradu podova. Klasični betoni se koriste za izradu svih vrsta konstrukcija: temelji, brane, stubovi, grede, ploče, zidovi, silosi, mostovi i slično. Teški betoni se najčešće koriste za zaštitu od radijacije (kod nuklearnih elektrana, bunkera, medicinskih ustanova koje poseduju uređaje koji zrače) i kod objekata gde je potrebna velika težina u maloj zapremini (za balast kod podvodnih naftovoda).

Težina betona

Ako se ne raspolaže tačnim vrednostima (određenim eksperimentalnim putem) za klasičan beton pri računanju težine se koriste sledeće prosečne vrednosti:

Vrsta Zapreminska masa
Klasičan nearmirani beton 2400 kg/m³
Klasični armirani beton 2500 kg/m³

Što je beton veće gustine to je on kvalitetniji, u smislu da ima veću čvrstoću i veću nosivost (pod uslovom da je pravilno armiran).

by Goran Nikolovski | Google+

Mikro armirani beton (Fiber-reinforced concrete, engl.) je beton koji je sadrži mikro armaturu u vidu vlakana, (slika 1). Vlakna su uniformno raspoređena i nasumično orijentisana u betonu, i ona zapravo čine diskontinualnu armaturu. Vlakna u betonu ne mogu da zamene standardnu armaturu, nego se ona koriste da poboljšaju određena svojstva betona. Ipak, u nekim slučajevima kao na primer kod podova, može da se koristi mikro armirani beton bez klasične armature, ako se prethodno dokaže da isti zadovoljava sve uslove propisane u standardima.

Mikro armirani beton

Slika 1 – Beton armiran vlaknima

Vlakna mogu biti od čelika, stakla, sintetičkih i prirodnih materijala. Danas se najčešće koriste čelična (slika 2) i sintetička vlakna koja su napravljena od polipropilena (slika 3). Svaka vrsta daje drugačije karakteristike betonu. Čelična vlakna između ostalog daju veću čvrstoću betonu, smanjuju potrebnu količinu obične armature i povećavaju duktilnost betona. Sintetička sprečavaju skupljanje betona i nastanak pukotina, poboljšavaju koheziju betonske smese, poboljšavaju otpornost na cikluse smrzavanja-odmrzavanja, a takođe se koriste za pumpani beton. Ova dva tipa vlakana se mogu i međusobno kombinovati radi postizanja željenih osobina.

Čelična vlakna

Slika 2 – Čelična vlakna

Sintetička vlakna

Slika 3 – Sintetička vlakna

U prošlosti kao vlakna su se koristili prirodni materijali kao što su konjska dlaka i slama, a kasnije su se koristila i azbestna vlakna. Kada je otkrivena štetnost azbesta po zdravlje ljudi i životinja, tada su počela da se koriste čelična, staklena i sintetička vlakna. Proizvođači stalno eksperimentišu i prave nova i kvalitetnija vlakna.

Mikro armirani beton se koristi da bi se smanjilo skupljanje i vodopropustljivost betona. Može da se koristi i da bi se povećala otpornost betona na pucanje, udar i habanje. Najčešća upotreba mikro armiranog betona je kod trotoara, parkinga, podova, pista, bazena, temelja, prefabrikovanih elemenata, kod tunela i slično.

Karakteristike vlakana

Čelična vlakna

  • Oblik: ravna vlakna sa ili bez kuka na krajevima, i talasasta vlakna (kuke sprečavaju izvlačenje vlakana iz betona)
  • Dužina: između 25 i 80mm (dužina vlakna bira se tako da je oko 3 puta manja od debljine betonskog elementa)
  • Prečnik: između 0.5 i 1.2mm
  • Doziranje: prema uputstvu proizvođača (obično oko 20 do 50kg po m³ betona)


Sintetička (polipropilenska) vlakna

  • Dužina: između 3 i 20mm (najčešće 12mm)
  • Prečnik: između 12 i 40μm
  • Doziranje: prema uputstvu proizvođača (obično oko 0.6 do 2kg po m³ betona)

by Goran Nikolovski | Google+

Siporeks

Posted: 19 decembra, 2013 in Beton
Oznake:,

Siporeks je gas-beton koji spada u grupu lakih sitnozrnih betona. Drugi nazivi za gas-beton su: ćelijasti, peno ili poro-beton. Laki betoni imaju manju težinu po jedinici zapremine od klasičnih betona. Zapreminska težina im je obično manja od 1900 kg/m³. Koristeći hemikalije u betonu se stvara gas, koji se širi i obrazuje pore. Za stvaranje gasa se najčešće koristi aluminijumski prah u vidu fine koloidne prašine. Od ovog lakog betona se prave blokovi (slika 1), koji se najčešće koriste kod polumontažne gradnje građevinskih objekata. Siporeks je fabrički naziv za proizvod, međutim pošto je Ytong kupio siporeks, danas se proizvod naziva Ytong blok.

Siporeks (Ytong) - Laki beton

Slika 1 – Siporeks (Ytong) blok

Za izradu siporeks blokova koristi se kvalitetan portland cement i sitan kvarcni pesak. U procesu proizvodnje kvarcni pesak sa vodom se melje do krupnoće zrna 0.1mm. Nakon toga, dodaje se cement i ostale hemikalije u smesu, koja se zatim meša i izliva u unapred pripremljenje kalupe. Mešavina ostaje u kalupima oko 6 časova, tokom kojih hemikalije stvaraju gas – vodonik koji stvara pore. Posle ovoga, vrši se mašinsko sečenje betona u blokove određenog oblika. Takođe mogu se praviti i drugačiji oblici, kao što su zidni, podni, krovni i fasadni paneli. Ovi elementi se zatim stavljaju u autoklave, u kojima se izlažu velikom pritisku i temperaturi. Pritisak iznosi oko 10 atmosfera a temperatura oko 180°C. Blokovi u autoklavima ostaju 10 do 15 časova, i u toku tog vremena odigrava se proces vezivanja i očvršćavanja betona.

Siporeks elementi mogu biti nearmirani i armirani. Armirani siporeks elementi se prave tako što se u kalupe postavlja armatura, a zatim se sipa mešavina. Armatura se mora zaštiti od agresivnih uticaja hemikalija u betonu i uticaja spoljašnje sredine, koji je izražen kod gas-betona zbog pora. Zaštita armature se radi pomoću zaštitnih antikorozivnih premaza.

Osobine siporeksa

Zbog zatvorenih pora siporeks ima dobru otpornost na mraz i dobra termoizolaciona svojstva. Zapreminska težina je između 400 i 700kg/m³. Veća težina znači bolje mehaničke karakteristike (npr. čvrstoća na pritisak) ali je slabija termička izolacija, i obrnuto.

Struktura siporeksa

Slika 2 – Struktura siporeksa

Koeficijent toplotne provodljivosti siporeksa je oko λ=0.14W/mK a običnog betona je oko λ=2.3W/mK, što znači da je u pogledu termoizolacionih osobina siporeks bolji izolator oko 16 puta. Koeficijent pune opeke je oko λ=0.76W/mK, te je bolji i od nje i to oko 5 puta. Zbog ovoga se preko zida od ovih blokova ne stavlja dodatna izolacija (stiropor ili mineralna vuna). Siporeks blokovi su takođe otporni na dejstvo požara.

Dodatna prednost ovih blokova je to što se veoma lako obrađuju, i to alatima za drvo. Obrada se vrši jednostavnim alatom, kao što je pila, sekira, bušilica i slično. Provođenje raznih instalacija kroz ove blokove je jednostavno. Zidanje se vrši ređe sa produžnim malterom razmere 1:2:10 ili 1:3:9. Obično se koriste specijalni malteri, koji se nanose u tankom sloju oko 3mm. Zidanje se odvija brže nego zidanje opekom, pošto su blokovi većih dimenzija.

Istorija siporeksa

Ovu vrstu betona je prvi napravio švedski arhitekta i inovator Johan Axel Eriksson. Johan je radio u kraljevskom tehnološkom institutu u Stokholmu. Proizvod je patentiran 1924 godine.

Johan Axel Eriksson

Slika 3 – Johan Axel Eriksson

 by Goran Nikolovski | Google+

Sam beton dobro podnosi pritisak ali slabo podnosi zatezanje. Iz tog razloga, betonu se dodaje armatura (od čelika) koja prima zatezanje i tako dobijamo armirani beton (AB).  Međutim velika količina betona u AB-u je beskorisna, takoreći predstavlja mrtav teret. To poskupljuje građevinske konstrukcije i zato za veće raspone koristimo drugi sistem.

Osnovna ideja je da se stvori takvo stanje u elementu da isti u toku eksploatacije bude izložen gotovo isljučivo pritisku. Na taj način, beton se iskorištava u potpunosti i smanjuje se količina potrebne armature. To se postiže upotrebom prethodno napregnutog betona tj. prednapregnutog betona. Upotrebom čeličnih kablova, beton se još u fazi izrade izlaže opterećenju pritiska koje je jednako ili veće od očekivanog opterećenju zatezanja u toku eksploatacije. Sada je jasno, da će u fazi eksploatacije elemenat biti izložen samo opterećenju pritiska, a to je ono što i želimo.

Čelični kablovi postavljaju se u betonske elemente i zatim se vrši njihovo zatezanje pomoću hidrauličkih presa ili na drugi mehanizovani način. Zatezanje se može izvršiti pre ili posle betoniranja i očvršćavanja elementa. U prvom slučaju, prvo zatežemo kablove pa betoniramo elemenat, a onda posle očvršćavanja betona otpuštamo kablove. Oni sada teže da se skrate, tj. da povrate svoju prvobitnu dužinu i na taj način opeterećuje elemenat silom pritiska. Pošto se tom skraćenju opire adhezija između kabla i betona ovaj sistem prednaprezanja naziva se adheziono prednaprezanje.

Kablovi za prednaprezanje

Slika 1 – Kablovi za prednaprezanje

U drugom slučaju, kablove postavljamo u cevi koje su postavljenje celom dužinom betonskog elementa. Kablovi se zatežu tek kada beton očvrsne, i to zatezanje vrši se do postizanja unapred proračunate sile prednaprezanja. Pošto ovde nema adhezije, jer se kablovi nalazi u cevima, koriste se kotve kako bi se kablovi fiksirali. Postoji više sistema kotvljena, a kod nas se koristi domaći sistem „Žeželj“. Posle zatezanja kablova, cevi se ne smeju ostaviti „prazne“ nego se u njih ubrizgava injekciona smeša tj. malter. Ova smeša štiti kablove od vode i na taj način sprečava eventualnu koroziju.

Cevi za kablove

Slika 2 – Cevi za kablove

Beton za prednapregnute elemente mora imati minimalno marku MB 30, a za kablove se koristi visokovredni čelik. Pored betona i kablova, postavlja se i obična armatura, pogotovo na krajevima elemenata, gde se uvodi sila prednaprezanja i u pravcu upravnom na kablove. Sila koja je uneta u elemenat tokom vremena opada, pa se obično unosi veća početna sila od potrebne.

Prednapregnuti elemenat

Slika 3 – Prednapregnuti element

Korišćenjem prednapregnutog betona ostvaruje se znatna ušteda u betonu i čeliku. Pošto prethodno napregnuti elementi nisu izloženi zatezanju u njima se ne javljaju prsline, pa su ovi elementi trajniji i sigurniji od armirano-betonskih, zato što teže dolazi do prodora vode do čelika, te nema korozije. Prethodno napregnuti beton može se koristiti za izradu greda, ploča, ljuski, cilindričnih rezervoara i svugde gde veličina opterećenja ili raspona to zahteva.

by Goran Nikolovski | Google+

Cena kubika betona

Posted: 10 oktobra, 2013 in Beton
Oznake:,

Želite nešto da izbetonirate, a niste sigurno koliko će to koštati? – E onda ste na pravom mestu, jer ćemo u ovom članku videti koliko košta kubik betona. Izračunaćemo cenu kubika betona za marke MB10, MB15, MB20, MB25 i videti kako cena 1m³ raste sa markom, jer što je veća marka to je potrebno više cementa, a cement je najskuplji materijal u betonu. Cene su određene pomoću programa za određivanje sastava betona, koji pored toga što može da odredi količinu cementa, šljunka i vode potrebnu za jedan kubik, takođe može da izračuna i cenu materijala.

Cene cementa, šljunka i vode su uzete za datum 10. oktobar 2013., iz lokalnog stovarišta građevinskog materijala. Vi naravno pomoću programa Spravljanje Betona možete da izračunate cenu za današnji datum. Cena vode je uzeta za prosečni grad u Srbiji.

Cene materijala:

  1. Cement: 50kg = 650 din
  2. Šljunak: 1m³ = 1200 din
  3. Voda: 1m³ = 65 din

Izračunata cena kubika betona (pomoću programa):

  1. MB 10: 4333.75 din
  2. MB 15: 4807.05 din
  3. MB 20: 5279.70 din
  4. MB 25: 5895.00 din

Radi lakšeg pregleda, cene su na slici 1, date u vidu grafika.

Kubik betona cena

Slika 1 – Grafik cena kubika betona

Kao što vidimo razlike u ceni i nisu male. Zato je neophodno (ako pravite malo veću količinu betona) za svaku konstrukciju i svaki element pravilno odabrati marku betona. Na slikama ispod, dato je procentualno učešće cene materijala u ukupnoj ceni. Kao što se vidi sa slika, kako raste marka betona, tako raste i količina a samim ti i cena cementa.

Učešće cene materijala za kubik beton MB10

Slika 2 – Marka betona MB 10

Učešće cene materijala za kubik beton MB15

Slika 3 – Marka betona MB 15

Učešće cene materijala za kubik beton MB20

Slika 4 – Marka betona MB 20

Učešće cene materijala za kubik beton MB25

Slika 5 – Marka betona MB 25

Napomena: proračun je izvršen za beton plastične konzistencije, koristi se cement PC 32.5 i negranulisani agregat.

by Goran Nikolovski | Google+

Koja marka betona

Posted: 28 septembra, 2013 in Beton
Oznake:,

Jedno od najčešćih pitanja kada pravite beton je koju marku betona upotrebiti, tj. jednostavnije rečeno koliko beton treba da je čvrst. Za elemente koji neće biti jako opterećeni ili koji su manje važni koriste se niže marke (MB 10, MB 15) a za važnije i opterećenije elemente koriste se veće marke (MB 20, MB 25).

Za izuzetno važne konstrukcije, kao npr. mostove, hale, tornjeve i slično, koriste se još veće marke: MB 30, MB 35, MB 40, MB 45, MB 50, MB 55, MB 60. Po našim propisima na gradilištu se mogu spravljati samo betoni MB 10 do MB 25. Ostali betoni moraju se transportovati iz fabrike, zato što se oni ne mogu kvalitetno spraviti na gradilištu.

Mešalica za beton

Mešalica za beton

Sada ćemo videti koja marka betona se preporučuje za koju namenu.

  • MB 10 – pogodan za podloge, nasipanja, tamponske slojeve, slojeve za izravnavanje i sl.
  • MB 15 – pogodan za platoe, trotoare, staze oko objekata, parkinge
  • MB 20 – pogodan za temelje objekata
  • MB 25 – pogodan za stubove, grede, ploče, serklaže i ostale nosive elemente

U prethodnom članku možete videti koliko je potrebno cementa za određenu marku betona. Ako u beton postavljate armaturu (armirani beton), onda marka mora biti najmanje MB 15. Ako želite da odredite sastav betona probajte program:

Link Spravljanje Betona

by Goran Nikolovski | Google+